7 namirnica za sagorijevanje kalorija

Sok od grejpa

Grejp je jedna od namirnica koja pripada porodici agruma. Ova „gorkasta“ namirnica sadrži organsku salieilnu kiselinu čije je funkcija rastvaranja anorganskog kalcija u tijelu. Upravo se svježi sok od grejpa preporuča kod osoba koje žele brže potrošiti kalorije. Otprilike, jedan grejp sadrži više od 80% vode, a važno je da se prilikom ispijanja u njega ne stavlja šećer jer sama kiselina u tijelu stvara vrenje šećera.

Limun

Sviježe cijeđeni sok od limuna ili popularno zvana „limunada“, osnovo je piće za ljetno osvježenje. Kao i grejp, limun pripada porodici agruma, bogat je antioksidans i sadrži puno vitamina C. Odličan je za oslobađanje toksina iz organizma, čišćenja organizma i veliki prijatelj pri gubljenju kilograma budući da ubrzava metabolizam.

Zeleni čaj

Jedna od osnovnih namirnica za detoksikaciju organizma je poznati zeleni čaj. Odličan je za gubitak masnoća, ubrzavanje metabolizma, poboljšanja imuniteta, snižava kolesterol u krvi i regulira razinu šećera u krvi. Za uspješni gubitak kilograma preporuča se biti 2-3 šalice zelenog čaja dnevno bez dodavanja šećera.

Čaj od mente

Bok uz zeleni ča je i čaj od mente. U narodu je metvica poznata još kao menta, pepermint ili paprena metvica. Upravo je čaj od mente jedan od važnih detoksikacijskih čajeva budući da metvica kao biljka sadrži velike količine mentola. Čaj od metvice potiče metabolizam, pospješuje mršavljenje, ima diuretičko djelovanje i ono najvažnije, smanjuje apetit i osjećaj gladi.

Voda

Voda je broj jedan u nadopuni tijela tekućinom. Na nju nikako ne smijemo zaboraviti jer je život bez nje nemoguć. Ljudsko tijelo sastoji se od velikog postotaka od vode, a dnevno se preporuča popiti oko 8 čaša vode kako naše tijelo ne bi dehidriralo.

Prirodni sok od mrkve

Sok od mrkve osim pomoći pri mršavljenju ima mnogobrojno ostalih pozitivnih učinaka. Idealan je za detoksikaciju organizma, bolji rad crijeva i poboljšanja funkcije probavnog sustava. Ovaj zdravi organski sok može se piti sam, a idealan je u kombinaciji s špinatom.

Mješani sok od đumbira, jabuke i limuna

Još jedna od zdravih organskih kombinacija je mješavina soka od đumbira, jabuka i limuna. Ova odlična kombinacija raznovrsnog voća odlična je kombinacija za detoksikaciju organizma i ubrzani gubitak tjelesne mase.

Makadamija-svojstva

Izrazito hranjiv, slatki, kaloričan i ljekovit australski oraščić u sebi sadrži brojne antioksidanse a dolazi iz daleke Australije. Plantažni uzgoj započeo je na bajkovitim Havajima, a oraščić raste nazimzelenom drvetu, koje naraste između petnaest i dvadeset metara u visinu. Drvo počinje davati plod tek nakon sedme godine. Australski oraščić je izvana donekle sličan lješnjak,u a unutar njegove tvrde kore nalazi se kremasto bijeli plod. Iz ploda se dobiva skupocjeno i iznimno korisno ulje oraščića ili kako je poznatije ulje makadamije koje se kasnije najčešće koristi u kozmetičke svrhe, u raznim preparatima za njegu kose i kože. Valja naglasiti da je ulje makadamije izuzetno korisno i u prehrani.

Ljekovita svojstva makadamije

Plod oraščića ili makadamije sadrži visok udio omega-3 masnih kiselina dobrih za zdravlje srca i krvnih žila, a zanimljivo je da može pridonijeti smanjenju tjelesne težine. Iako je okus ovog ploda jako popularan ipak zbog velike kaloričnosti, oko sedamsto kalorija na 100 grama, ne treba pretjerivati s konzumacijom.
Osim visokog postotka masti, oko 75%, sadrži i visoke postotke željeza, fosfora te selenija kao i B kompleks i E vitamina..
Ulje makadamije se koristi za smanjenje količine kolesterola i triglicerida u krvi a ovo čarobno ulje zbog svojeg sastava pomaže i u izgradnji živčanog sustava.

Oraščić i ulje makadamije kulinarstvu

Oraščiće se svakako preporučuje jesti sirove, a u kulinarskim majstorijama najčešće se koriste u kolačima i ostalim slasticama te salatama. Pošto je ulje makadamije termički stabilno često se, osim za salate, koristi i kod pečenja. Iako australski oraščić nije čest alergen kao ostali orašasti plodovi preporučuje se oprez kod osoba koje su alergične na takve plodove.

Makadamijino ulje i koža

U kozmetičke svrhe makadamijino ulje se može koristiti kao krema za lice, odstranjivač šminke, kao čistač kože, te poslije tuširanja kao ovlaživač za kožu i kosu. Prednost mu je što se zbog svog specifičnog sastava jako brzo upija u kožu, a regulira i stvaranje sebuma kojeg izlučuju lojne žlijezde. Makadamijino ulje je približno slično onim uljima koje proizvodi ljudski organizam koje luče žlijezde stoga ga tijelo izvrsno prihvaća. Za još bolje rezultate ukozmetičkoj industriji ulje australskog oraščića kombinira se s arganovim uljem.

Makadamijino ulje i kosa

Kada se primjenjuje za njegu kose ono je jako nahrani, daje joj elastičnost, glatkoću i sjaj, a posebice obnavlja kosu koja je podvrgnuta kemijskim tretmanima te sprječava blijeđenje boje na obojenoj kosi. Ulje se može primijeniti na mokroj i suhoj kosi. Osim svojih hranjivih sastojaka makadamijino ulje odlično djeluje i kao UV zaštita.

Praktičan savjet za masku od makadamijinog ulja:

Prije nego ulje nanesete na kosu prethodno ga treba zagrijati na 20 do 30 stupnjeva u mikrovalnoj pećnici. Potom ga malo ohladite i par kapi ulja nanesite od korijena kose prema vrhovima te zatim dobro iščetkajte kako bi ravnomjerno raspodijelili po kosi. Masku možete zadržati na kosi 15 minuta te je potom oprati. U slučaju da imate jako suhu kosu nanesite svega par kapi ulja prema istom opisanom postupku te ju naprosto ne ispirite.

Čili-ljekovita svojstva

Najzdravije namirnice svijeta: čili

Čili, kajenski papar i feferoni su ljute papričice iz porodiceCapsicum.

Popularne su zahvaljujući svojem ljutom okusu koji je neizostavan dio mnogih jela i umaka.

Svoj ljuti okus papričice duguju posebnom sastojku koji se zove kapsaicin.

Čim više kapsaicina sadrži, tim je paprika ljuća.

U većim količinama kapsaicin peče usne, jezik i grlo te tjera na plač.

Veliki ljubitelji papreno ljutih jela su Indijci, Vijetnamci, Meksikanci i Mađari.

Većina ljudi ipak voli umjereno ljuti okus koji poboljšava okus hrane i stimulira probavu.

I nije samo to - čili pruža brojne dobrobiti za zdravlje.


Zašto je čili zdrav?

Kapsaicin papričicama daje ne samo ljutinu, nego i posebna ljekovita svojstva zbog kojih ih možemo svrstati među najzdravije namirnice svijeta.

Ljute papričice:

1. Djeluju antiupalno

zahvaljujući kapsaicinu, čili ima antiupalna svojstva. Kapsaicin snažno blokira supstanciju P, koja je povezana s upalnim procesima u organizmu. Redoviti unos čilija može služiti kao odlična prevencija artritisa

2. Sprečavaju bol

najnovija istraživanja potvrđuju da čili učinkovito smanjuje bol izazvanu artritisom, psorijazom i dijabetičkom neuropatijom.

3. Potiču zdravlje kardiovaskularnog sustava

pokazalo se da ljute papričice smanjuju razinu kolesterola i triglicerida te sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Kulture koje široko primjenjuju čili imaju puno manji postotak srčanih bolesti, moždanog udara i tromboze.

4. Poboljšavaju probavu

prema ayurvedi, ljuti okus stimulira apetit i poboljšava probavu. Hrana koja se dobro probavlja daje tijelu neophodne nutrijente i energiju, dok hrana koja se ne probavlja dobro, stvara toksine. Zbog toga, prema ayurvedi, dobra probava je ključna za naše zdravlje.

5. “Hrane” naš imunitet

žarkocrvena boja čili papričica svjedoči o visokom sadržaju beta-karotena, ili pro-vitamina A. Samo nekoliko žličica čilija dnevno daje tijelu ekstra doze vitamina C i A koje su bitne u prevenciji infekcija.

6. Sprečavaju rak prostate

istraživanja raka prostate su pokazala da kapsaicin djeluje kao pravi “ubojica” stanica raka. Nakon četiri tjedna terapije kapsaicinom, kod većine životinja zaustavljen je rast  stanica raka prostate, a veličina tumora je značajno smanjena. Za prevenciju raka prostate preporučuje se uzimati 400 mg kapsaicina tri puta tjedno.

7. Potiču mršavljenje

ljuti okus koji imaju čili papričice, povećava termogenezu - stvaranje topline u organizmu. Proces termogeneze zahtjeva potrošnju dodatnih kalorija, što rezultira gubitkom masnih naslaga.

8. Sprečavaju čir na želucu

dugo se vremena pogrešno smatralo da unos ljute hrane uzrokuje čireve na želucu. Danas je potvrđeno da ljute papričice ne samo da ne uzrokuju čireve, nego ih sprečavaju zato što ubijaju štetne bakterije i stimuliraju stvaranje zaštitnih želučanih sokova.

9. Pomažu kod dijabetesa tipa 2

redoviti unos čilija može spriječiti dijabetes tipa 2. Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, govori o tome da redoviti unos čilija smanjuje potrebu organizma za lučenjem inzulina kojim se smanjuje razina šećera u krvi nakon obroka.
 

Kakve vrste paprike koristiti

Ljutina paprike ovisi o njezinoj vrsti. Međutim, čak u granicama jedne vrste ljutina se može razlikovati od papričice do papričice.

Ljutina paprike se mjeri prema posebnoj skali, pri čemu se koriste Scovillove jedinice:
 

• slatka paprika = 0 jedinica
• pepperoncini = 100 - 500 jedinica
• pasilla = 1 000 - 1 500 jedinica
• rocotillo = 1 500 - 2 500 jedinica
• jalapeno = 2 500 - 5 000 jedinica
• wax = 5 000 - 10 000 jedinica
• vserrano = 10 000-23 000 jedinica
• kajenska paprika, tabasko, guntur čili - 30 000 − 50 000 jedinica
• crvena savina habanera = 360 000 − 500 000 jedinica
• naga viper, infinity čili - 855 000 − 1 500 000 jedinica

Tabasco umak koji je na visokoj cijeni, priprema se od crvene habanere i ima ljutinu 8000 jedinica.
 
Generalno, čim je  papričica (ili umak) ljuća, tim je bolja jer više ljekovitog sastojka - kapsaicina - sadrži.


Jednostavan način da ljutu papriku dodate u Vaš meni

Vrlo jednostavan način da dodate ljuti okus u Vaš svakodnevni meni jest da uz jelo koristite svježe ili ukiseljene ljute feferone ili gotove umake od čilija. Možete koristiti i čili u prahu, posipajući njim jela.

U trgovinama indijske hrane možete pronaći zdrav i ukusan indijski pickles - ljuti fermentirani proizvod od limete, manga, ulja gorušice, čilija i drugih začina.

Možete dodavati čili i tijekom pripreme jela - ali pripazite da ne otjerate od stola prijatelje ili članove obitelji!


Koju količinu ljute paprike unositi?

Unos ljute paprike ovisi o postotku kapsaicina koji ona sadrži - što se vidi po njezinoj ljutini.

Iako je ljuta paprika jako ljekovita, nemojte pretjerati. Kao i u svemu, u konzumiranju ljutog okusa potrebna je zlatna sredina. Ayurveda govori o tome da prekomjerni unos ljutog može imatinegativne posljedice na zdravlje.

Obično, dovoljno je da unesete 1-2 žličice ljute paprike dnevno.

Trešnje-izbacuju vodu iz organizma i na taj način rasterećuju srce i krvotok i aktiviraju jetru i bubrege.

Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, trešnje su u grupi s ostalim vrstama voća. Za tu grupu namirnica preporuka je 2-4 serviranja dnevno.Energetska vrijednost 100 g svježe trešnje iznosi 32 kcal.

U 100 grama svježih trešanja nalazi se 82 g vode; 0,2 g masti; 1 g bjelančevina; 16 g ugljikohidrata; 12 g šećera i 2,1 g vlakana. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale, iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline (jabučnu, limunsku, vinsku). Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma.

Trešnja je na trećem mjestu među voćem po efektu snižavanja LDL (lošeg) holesterola u krvi, koji je inače faktor koji doprinosi  razvijanju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždani udar.

Trešnje su jedno od voća sa najnižim glikemičnim indeksom. Glikemični indeks nam pokazuje kako neka namirnica nakon konzumacije djeluje na nivo glukoze u krvi i kako utječe na lučenje insulina. Kao mjera se uzima glukoza koja ima glikemični indeks 100.

Nakon konzumiranja hrane s visokim GI, zbog naglog lučenja velikih količnina insulina brzo pada nivo glukoze u krvi, dolazi do hipoglikemije a što pojačava potrebu za slatkim. Začarani krug se zatvara – više slatkiša traži još novih slatkiša..

Poput većine voća, trešnje imaju mnogo kalija, a malo natrija, što pomaže kod izlučivanja vode iz organizma.

Pomoću svojih zaštitnih kiselina i voćnog šećera trešnje podstiču rad želuca, crijeva i pankreasa i samim tim podstiču i varenje.

Trešnje izbacuju vodu iz organizma i na taj način rasterećuju srce i krvotok i aktiviraju jetru i bubrege.

Trešnje su bogate antioksidansima koje nazivamo flavonoidi (posebno antocijanidi i proantocijanidi). Flavonoidi, pogotovo oni u trešnji, prirodna su protuupalna sredstva, ublažavaju simptome alergija i astme. Ujedno jačaju kolagen, građevni element vezivnog tkiva kao što je hrskavica i tetiva.

Trešnje su izvor bora, sadrže 396 ug/100g, što u kombinaciji sa kalcijem i magnezijem izuzetno povoljno utječe na zdravlje kostiju.

Najvredniji su biljni pigmenti, takozvani antocijanidini koji se nalaze u trešnjama. Oni jačaju vezivno tkivo.

Na američkom univerzitetu u Vermontu dokazano da su antocijanidini dobri i protiv upale mišića i grčeva u listovima nogu. 

Antibakterijske supstance u trešnjama sprečavaju stvaranje zubnih naslaga i mogu da spreče nastanak karijesa i probleme sa desnima poput parodontoze.

Prvi put delotvorno dejstvo antocijanidina kod problema sa reumom i gihtom otkrio je 1950. godine u Teksasu njemački ljekar Ludvig Blau. On je sam bolovao od gihta, imao jake bolova od kojih povremeno čak nije mogao ni sam da se kreće, već samo pomoću invalidskih kolica. Jednom prilikom je primjetio da su njegovi bolovi nakon dve šake trešanja bili manji.

Pokrenuo je studiju sa pacijentima koji su patili od reume i gihta i od tada je dokazano da trešnje smanjuju nivo mokraćne kiseline i liječe upale.  

Prema riječima bečkog stručnjaka Bankhofera, protiv reume i gihta efikasnije su tamne trešnje, jer sadrže više pigmenta.

Neće odmoći

Protiv reume: tokom 8 dana svakodnevno piti sok od svježih trešanja tri puta dnevno po jednu čašu.

Za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti: tri puta dnevno jesti po 250gr. trešanja. Kisele trešnje brzo djeluju protiv lošeg raspoloženja. 

Za njegu kože lica i vrata: zgnječiti zrele plodove trešnje (bijele ili žuckasto bijele, koje ne ostavljaju fleke) i napraviti gustu kašu slicnu pireu, pa naneti na kožu lica i vrata i držati 20 minuta. Kožu isprati mlakom vodom.

Protiv kamena i pjeska u bešici: 2 kašike isitnjenih jezgra trešanja staviti u 100gr. 70% alkohola, flašu dobro zatvoriti i ostaviti da stoji 10 dana. Uzimati 6 - 10 kapi dnevno razblaženo u malo vode.

Protiv zapaljenja bubrega, bubrežnog kamena i za bolje mokrenje: jednu kašiku peteljki trešanja preliti sa 200gr. vode ili mlijeka i kuvati 1 do 2 minuta, ostaviti poklopljeno 5 minuta a zatim procediti i piti 3 puta dnevno.

Protiv premorenosti ruku i nigu: ruke i noge masirati trešnjevom rakijom nekoliko puta u toku dana, neizostavno uvece 5 do 7 dana.

Protiv srčanih smetnji: isitniti 25gr. koštiva trešanja i staviti u 80gr. jake komovice da stoji 10 dana na umerenoj temperaturi, zatim piti 5 kapljica tinkture dva puta dnevno.

Trešnje pomažu kod mršavljenja

Trešnje sadrže malo kalorija, nemaju masnoća, a imaju visoki udio vode. Istraživanja su pokazala da povećan unos vode u organizam povećava razinu energije i pomaže u ubrzanju metabolizma. Mnogi ljudi koriste prednosti konzumiranja voća bogatog vodom poput trešanja za mršavljenje.

Trešnje protiv celulita i bora

Trešnje sadrže veliku količinu vitamina C i cinka koji su veoma važni za otpornost organizma, zatim folnu kiselinu za zdravo srce i krvotok, kalcijum za kosti i gvožđe za krv. Najvredniji su biljni pigmenti, takozvani antocijanidini koji se nalaze u trešnjama. Oni jačaju vezivno tkivo, te sprečavaju nastanak bora tako što uništavaju štetne enzime koji kožu čine starom i naboranom i sprečavaju nastanak celulita.

Hren-Ljekoviti dijelovi biljke: u jesen, a i dalje tako dugo dok zemlja nije smrznuta, vadi se podzemni dio biljke. Korijen hrena (Radix Armoraciae ili Radix Raphani rusticani) upotrebljava se samo u svježem stanju.

Hren ljuti - ARMORACIA LAPATHIFOLIA GILIB.

Sinonimi: Armoracia rusticana G. M. Sch. — Cochlearia armoracia L. — Cochlearia rusticana Lam. — Nasturtium armoracia Fries.

Narodni nazivi: hrelj — hren — hrin — hrinj — kren — ledinja andrkva — ravet — ren — torman.

Opis biljke: višegodišnja biljka s jednim ili više jako razvijenim i valjkastim korijenom. Listovi su vrlo veliki na dugim peteljkama, uzdužno urezani tako dugo dok biljka ne cvate. Čim počnu izbijati cvjetovi, pojavljuju se ispod cvjetova mali perasto razdijeljeni listovi koji su bez peteljke i lancetastog oblika. Dugi cvatovi nose male i bijele cvjetove.

Miris i okus korijena je oštar, nadražujući, poput povrtnice, a nariban izaziva suze.

Vrijeme cvatnje: lipanj, srpanj.

Stanište: domovina hrena je južna Evropa. Iz tih područja hren se uzgojem raširio i na druge kontinente. Mnogo se sadi u vrtovima pa iz njih često "pobjegne" u slobodnu prirodu. Uzgojni oblik hrena zahtijeva duboku i dobru zemlju, ali ne i svježe gnojenu.

Ljekoviti dijelovi biljke: u jesen, a i dalje tako dugo dok zemlja nije smrznuta, vadi se podzemni dio biljke. Korijen hrena (Radix Armoraciae ili Radix Raphani rusticani) upotrebljava se samo u svježem stanju. Ispravno spremljen korijen u podrumu, i to u vlažnom pijesku, zadržat će svu vrijednost i u onim mjesecima kada se ne vadi iz zemlje.

Ljekovite i djelotvorne tvari: najvažnija ljekovita tvar u hrenu je glikozid sinigrin kojeg ima i u gorušici (br. 35). Osim toga, sadržana su jaka eterična ulja koja u spojevima s ostalim djelotvornim tvarima uzrokuju prilikom ribanja korijena suzenje očiju i kihanje. Nadalje su sadržani asparagin, sumpor, arginin, glutamin, aloksurne baze, oksidaze, peroksidaze, organski spojevi sumpora, spojevi kalija i obilno vitamina C.

Ljekovito djelovanje: korijen hrena je jako poznat kao kuhinjski začin, kao prilog određenim mesnim jelima ili kao glavni sastavni dio umaka od hrena, koji osim dobrog začinskog okusa pobuđuje i apetit. Hren se ipak u prvom redu smatra ljekovitom biljkom. Hren podražuje sluznicu želuca i crijeva i probavne žlijezde. On je ljekovita biljka koja pospješuje izlučivanje mokraće, no ne smiju se najednom uzeti veće količine, jer može uslijed velikog nadražaja bubrega izazvati krvarenje. Vrlo dobri uspjesi postignuti su kod upale mjehura i bubrežne nakapnice, ako su pravilno uzimane male količine hrena. Ako se dnevno uzimaju pune 3 do 4 jedaće žlice svježe naribanog hrena, kome je dodano nešto vinskog octa, a sve pomiješano s grožđanim šećerom, mokraća će uskoro postati čista i oslobođena štetnih sastojaka. Svježe istiješteni sok od hrena pomaže brzom uništenju koli-bakcila.

Uzimanje u malim količinama svježeg soka od hrena i to 15 do 20 kapi, tri puta dnevno između glavnih obroka, vrlo je dobar lijek kod upale debelog crijeva i svih onih crijevnih oboljenja, koja kroz ostatke truljenja i vrenja pružaju dobru podlogu koli-bakcilima. Time se ujedno otklanjaju popratne pojave, kao nadimanje, tromost stolice ili proljevi, smetnje u stvaranju želučanog soka te se normalizira aktivnost crijeva. Bogatstvo vitamina C čini hren odličnim sredstvom protiv skorbuta. Hren vrši koristan utjecaj na oboljela pluća. Uziman s medom ili šećerom on djeluje na rastvaranje sluzi te ublažuje podražaje na kašalj. Ovo ljekovito djelovanje ne ograničuje se samo na obične katare, nego djeluje i kod astmatičnih stanja pa čak i kod kašlja tuberkuloznih bolesnika te ih oslobađa sluzi i liječi. (Kneipp, prof. dr Eckstein, dr Flamm i dr.). Upotrebu hrena treba, međutim, napustiti ako istovremeno nastupe jaki proljevi ili postoji jako noćno znojenje. Hren trebaju redovito uzimati šećerni bolesnici kao i reumatičari i osobe koje naginju gihtu.

Slično kao i gorušica, samo što ne djeluje lako brzo i trajno, i hren je sredstvo za podražaj kože s mnogostranim ljekovitim djelovanjem.

Svježe naribani hren, nanesen na tkaninu kao kašasti oblog i stavljen na zatiljak, liječi glavobolju. Kašasti oblog položen na odgovarajuće dijelove tijela otklanja nervne bolove, išijas, neuralgične bolove nogu, koljena, leđa i ramena kao i bolne teškoće želuca i čira na želucu. Kašasti oblog ostaje tako dugo dok na pokritom dijelu kože ne nastupi žarenje. Nakon toga se crvenilo kože lagano premaže mašću koja smanjuje žarenje i pomaže kod epitelizacije kože (jekovitol, jekoderm), a može se nabaviti u svakoj ljekarni.

Primjena u pučkoj medicini: 2 čajne žlice naribanog hrena, kuhane u 1/4 litre crvenog vina pospješuju menstruaciju.

Da bi se pospješilo izlučivanje kamenaca, mokraće i menstruacija, namoči se 8 do 10 ploški hrena u šalicu bijelog vina i to popije nakon 8 do 10 sati močenja. Ako se ne može mokriti, nariba se hren, isprži na putru i kao oblog položi na mjehur.

Voda za zube kod sklonosti gnojnoj upali zubnog mesa: 50 g sitno naribanog svježeg hrena, 20 g sjemena komorača (br. 57) i 20 g paprene metvice (br. 92) stavi se na močenje kroz 3 mjeseca u 1 litru jake rakije, prema ukusu se razrijedi i time ispiru usta.

Kod pomanjkanja apetita uzme se 60 g svježe naribanog hrena i 40 g dragušca (br. 94) te se stavi na močenje nekoliko dana u 2 litre bijelog vina. Od toga se dnevno natašte pije 1/8 litre.

Kod groznice treba nanizati ploške hrena na konac i objesiti oko vrata, jer hren izvlači vrućinu.

Svježe naribani hren, stavljen na ubode pčele, ose ili drugih insekata, gotovo odmah odstranjuje bol pod uvjetom da je žalac izvađen.

Dobro i ljekovito djeluju kupelji od hrena kod ozeblina, odnosno, kod promrzlih ruku ili nogu. Kupke se pripremaju tako da se 1-2 šake hrena doda vrućoj vodi za kupanje; te kupelji treba češće primjenjivati. Kod čireva na želucu pije se vino od hrena (50 g naribanog hrena ostavi se kroz 8 dana u litri bijelog vina), a uzima se dnevno 2 puta po 1/8 litre i to ujutro natašte i naveče.

Hren kao kozmetičko sredstvo: ocat od hrena (naribani hren stavlja se na močenje kroz 8 dana u vinski ocat) kao razrijeđena otopina kozmetičko je sredstvo za uklanjanje sunčanih pjega, jetrenih mrlja i kožnih prištića.

Smokva-zašto je poželjno jesti smokve

Zašto je poželjno jesti smokve svaki dan?

Svi znamo da su voće i povrće veoma zdravi, pa se stoga trudimo da što više vitamina unesemo u naš organizam. Da li ste znali da su smokve veoma zdrave? Jeste li znali da ovo voće trebate mnogo više jesti nego drugo? Pitate se zašto?

Ovo, kako je nazvano, rajsko voće, u sebi sadrži veliki broj vitamina, daje snagu, smanjuje bore i sto je najvažnije, čuva zdravlje. Bogate su kalcijem i magnezijem čak mnogo više nego ista količina mlijeka. Smokve su čak Stari Grci i Rimljani smatrali simbolom muškosti, plodnosti i moći. A, kada saznate njihova ljekovita svojstva, bit će vam jasno zbog čega su smokve toliko posebno voće.

Vitamini i minerali - Spomenuli smo da su smokve bogate vitaminima i mineralima mnogo više nego što mislimo. Naime, ovo voće u sebi sadrži vrlo nizak sadržaj masnoća i veći sadržaj vlakana nego drugo voće ili povrće. Ova voćka obiluje kalcijem, fosforom, bakrom, kalijumom, kao i vitaminima B6, C i beta-karotenom. Posjeduje i tekin koji snižava nivo holesterola u krvi, dok triptofan pomaže kod nesanice i problema sa cirkulacijom.

Visok procenat magnezijuma - Kao što znate, magnezij je veoma bitan za naše kosti, zdravlje mozga, nervnog sistema i imunitet. On štiti naš nervni sistem od stresa. Zbog visokog sadržaja magnezija, smokva se preporučuje protiv PMS-a. Magnezij liječi brojne bolesti, podstiče vitalnost i zdravlje i usporava proces starenja. Bitno je spomenuti da sušene smokve imaju trostruko više magnezija nego obične.

Sprečava rak - Smokve su pokazale obećavajuće rezultate u mnogim naučnim studijama, posebno kada je riječ o karcinomima prostate i kože. Također, smokva se preporučuje i u prevenciji raka debelog crijeva jer sadrži natopljiva vlakna koja nabujaju u crijevima, vežući na sebe vodu i na taj način potiču redovno pražnjenje crijeva. Topljiva vlakna smokve pomažu i u prevenciji raka pluća.

Slažu se uz sve - Dobrobit smokve je mnogostruka kao i njeno samo konzumiranje. Naime, sadrži 80 % vode i 60 % prirodnih sećera. Smokva se savršeno slaže sa slanim jelima. Odlična je u kombinaciji sa kozijim ili ovčijim sirom, kao i sa raznim kompotima.

Bosiljak-Lekovita priroda - bosiljak se koristi protiv kašlja, bubrežnih bolesti, glavobolje i depresije, kod prehlada, upale ušiju i bubne opne, ali i kao okrepljujuće sredstvo

Grmoliki bosiljak (Ocimum basilicum) karakterističnog mirisa, predstavlja začinsku, lekovitu i "svetu" biljku, koja u mnogim religijama ima posebnu važnost. Poreklom je iz Indije, a u Evropu su je u 12. veku doneli monasi. Pravoslavna crkva, hinduisti i mnogi drugi narodi, bosiljku pripisuju božansku moć. Postoji verovanje da se na krštenju nikad niko ne prehladi, bez obzira na doba godine, jer ova biljka poseduje snažno antizapaljensko dejstvo.

Zapisi pokazuju da su za nju znali još u drevnom Egiptu. Reč bosiljak dolazi od grčke reči bazilikon što znači kraljevski ili poštovanje starih kultura prema njegovom postojanju. Rimljani su ga poistovećivali sa ljubavlju i odanošću, i verovali su da će muškarac zauvek voleti ženu od koje dobije grančicu bosiljka, dok su ga u Indiji negovali kao simbol dobrodošlice.

Kao začin bosiljak daje ukus jelima, poboljšava varenje teške hrane i čuva je od kvarenja. Kulinari ga preporučuju kao dodatak jelima od krompira, kukuruza, karfiola i plavog patlidžana. U mediteranskoj kuhinji predstavlja sastavni deo sosova i preliva za jela sa testeninom. Sušeni bosiljak ima jači ukus od svežeg, pa ga treba dodavati u variva i razna druga jela od povrća, kao što je grašak i pasulj, ali i u salate i namaze.

Tradicionalna medicina takođe ceni lekovita svojstva bosiljka. Koristi se protiv kašlja, bubrežnih bolesti, glavobolje i depresije, a u vidu čaja za ublažavanje menstrualnih tegoba. Sok od lišća koristi se protiv prehlada, upale ušiju i bubne opne, ali i kao okrepljujuće sredstvo. Delotvoran je i kod upala mokraćnih puteva, za uklanjanje nesanice i ublažavanje nervoze, podsticanje apetita. 

Čaj od bosiljka svakako bi trebalo da piju dojilje, jer pospešuje stvaranje mleka. Sprema se tako što se listovi osušene biljke preliju ključalom vodom i ostave da odstoje deset minuta. Ovaj napitak može da se pije svaki dan, ali posle osam dana trebalo bi napraviti dvonedeljnu pauzu.

Istraživanja zvanične medicine pokazala su da se svežim bosiljkom uspešno leče bolni otečeni zglobovi, a pre svega oni zahvaćeni artritisom. Stručnjaci tvrde da listovi ove biljke slično deluju kao diklofenak tablete. Eugenol koji bosiljku daje prepoznatljivu aromu, a ima ga najviše u azijskoj vrsti, ključni je sastojak koji deluje protivupalno.

Zbog sedativnog dejstva, jedino se ne preporučuje trudnicama u početku trudnoće, kao ni bebama mlađim od šest meseci.

SNAŽAN ANTIOKSIDANS

Bosiljak ima snažna antioksidansna svojstva, koja štite organizam od oštećenja nastalih delovanjem slobodnih radikala. Istovremeno, sprečavaju starenje ćelija i nastanak pojedinih vrsta karcinoma. Beta-karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A predstavlja jedan od ključnih antioksidanasa, jer sprečava oksidaciju holesterola u krvotoku, štiteći na taj način srce i krvne sudove. Bosiljak jača i srčani mišić, delujući preventivno protiv nastanka infarkta.

ETERIČNO ULjE

Slatkasto aromatični listovi bosiljka sadrže zavidne količine eteričnog ulja, tanin saponine i gorke materije. U eteričnom ulju ima estragola, linalola, cineola i drugih antiseptičkih sastojaka koji unuštavaju štetne bakterije u hrani, sprečavajući njihovo razmnožavanje. Zbog ovakvih osobina eterično ulje bosiljka predstavlja izuzetan prirodni konzervans, a koristi se i u farmaceutskoj industriji.